Na današnji dan

Reklamni kutak

Kutak preporuke

Prijava / Registracija

Laval Nugent

 

Ove godine obilježava se 240. godišnjica rođenja grofa Lavala Nugenta, jedne od najdinamičnijih osoba hrvatske i europske povijesti 19. stoljeća.Tom prilikom Arheološki muzej u Zagrebu i Irsko veleposlanstvo otvorili su 25. listopada izložbu posvećenu ovom kolekcionaru umjetnina i velikom zaljubljeniku u Hrvatsku i njenu povijest. Najpoznatija stvar koju je Laval donio u Zagreb a povijesnog je značenja,za koju su već mnogi zagrepčani ali i turisti mogli čuti, je lanac u Kamenitoj ulici (preko puta najstarije ljekarne u Zagrebu "K crnom orlu") zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona koji je sudjelovao u slavnoj povijesnoj i pobjedničkoj bitci kod Trafalgara.


Kamenita 41

(foto: lanac zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona u Kamenitoj ulici)

 

Tko je bio Laval i  zašto je bitan za hrvatsku ali i zagrebačku povijest.
Oslobodio je Rijeku od Francuza 1813., bio je zapovjednik Vojne Hrvatske. Tu je upoznao i oženio Ivanu Riario – Sforza koja je bila u daljnjoj vezi s Frankopanima. Htio je obnoviti lozu Frankopana pa je tako kupovao sve njihove posjede Tsrat, Bosiljevo, Januševac, Dubovac i druge posjede. Obitelj Nugent je bila posjedovala čak 14 posjeda. Zbog svog hobija i velike ljubavi prema arheologiji i sakupljanju starina, u Trsatu je otvorio prvi hrvatski muzej. Njegova zbirka je bila impresivna – 1500 antičkih vaza i dvadeset skulptura, velika zbirka starog namještaja, knjige iz 13. i 14 stojljeća, numizmatička zbirka novčića, starih rukopisa te preko 200 vrijednih slika. Doveo je k sebi Mijata Sabljara (jedan od utemeljitelja Narodnog muzeja – danas Arheološki muzej Zagreb 1846.).

Laval je zbog sve veće i jače veze prema Hrvatskoj, ali i zasluga postao član Hrvatskog Sabora. Bio je dobar prijatelj, zaštitnik i financijer Ljudevita Gaja. Podržavao je ideju o Ilirskom pokretu te je i sam bio čln pokreta. Bio je najutjecajniji i najmoćniji Ilirac. Zbog utjecaja u neželjenom pokretu za Beč, prebačen je u Tiroli ( 1843.zabranjeno je korištenje imena Ilirski ali je nastavljeno kao Hrvatski narodni preporod). No, tamo je bio kratko do umirovljenja i vratio se u hrvatsku 1848.g. I dalje je bio za Ilirski pokret i ideju pa se izjašnjavao kao Hrvat. Uz nagovor Gaja a pomoć austrijskog nadvojvode Johanna, postavlja Josipa Jelačića za bana, s kojim se kasnije i sprijateljio. Laval je bio i prijatelj sa austrijskim kiparom Fernkornom koji mu je napravio dva zmaja (točnije - Baziliska) za njegov posjed u Bosiljevu – znani i kao Trsatski zmajevi. Vjerojatno je imao i utjecaj na izradu spomenika banu Jelačića.
Nakon smrti a zbog rastrošnosti članova obitelji, imetak obitelji Nugent je došla na dražbu. Tu je Izidor Kršnjavi uspio otkupiti dio kolekcije i u Zagreb doveo 86 kovčega raznih arheoloških predmeta koji se i danas čuvaju u muzeju.
Laval je umro 21.8.1862.g u 84.g a pokopan je u Trsatu.

 

Izlozba Laval Nugent 1

 

Izlozba Laval Nugent 3

 

 

Izložbu možete pogledati u Galeriji AMZ koja se nalazi u Ulici Pavla Hatza 6.

Ulaz na izložbu je besplatan i može se razgledati u od ponedjeljka do petka u vremenu od 10-18 sati.

Tražilica

Humanitarni kutak

Internet stranica www.zagrebacki-kutak.hr upotrebljava kolačiće kako bi mogla pružati uslugu i funkcionalnosti koje ne bi bile moguće bez upotrebe kolačića. Posjetom ovoj stranci i nastavkom korištenja stranice pristajte na kolačiće.