Reklamni kutak

Kutak preporuke

Prijava / Registracija

Na današnji dan, 26. ožujka 1756. Marija Terezija je napravila jednu povijesnu prekretnicu - izdala naredbu koja se odnosila na progon vještica i naredila da prije nego se osude svi slučajevi moraju donijeti njoj na uvid a onda će ona donijet presudu. Tom naredbom nije izravno ukinula progon vještica, ali je ova naredba to napravila jer su troškovi komuniciranja i prijevoza do Beča bili preskupi pa su sudovi odustajali od procesuiranja vještica.

Napisat ću ponekaj o vješticama i probat ću to skratiti kaj je više moguće.

vjestice do 26 03 17560

Svi znamo tko su vještice, al koliko znate o temi vještice u svijetu tijekom srednjeg vijeka? A o ”našim” vješticama iz Zagreba, u to doba?

Poznato je da su u svijetu prva suđenja vješticama započela još u 13 st., dok je prva vještica osuđena u Zagrebu 1360. Tada vještice, iako osuđene za vještičarenje, nisu za kaznu bile ni mučene, ni spaljivane na lomači.

 

foto: cro-eu.com

Tek u 15. st, kada je 5. prosinca 1484. papa Inocent VIII (ime Innocent znači nevin, a usput da spomenem – imao je šesnestero djece s različitim ženama), izdal bulu „Summis desiderantes affectibus“, kojom se dozvoljavao progon vještica, počinju stravični progoni i mučenja. Bula je kasnije tiskana u najzloglasnijoj knjizi u povijesti čovječanstva „Malleus Maleficarum“, čiji su autori Heinrich Institorisa i Jakob Springer. Knjiga ima više od 800 stranica, i u detalje opisuje razne načine mučenja. Prvi put je tiskana 1487.godine i nazvana je „Udžbenik“ ili „Biblija“ protiv vještica. Iako prepuna mučenja i ostalih strahota, prodana je u velikom broju primjeraka, pa tako danas ima gotovo sto izdanja.

malleu3

Naslovnica knjige "Malleus Maleficarum", preuzeto sa controverscial.com

Odluka crkvene sinode (sinoda – sabor crkve koji donosi odluku o važnim crkvenim pitanjima), od 1. kolovoza 1611. godine o obveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva i vještica, koju je Hrvatski sabor 25. listopada iste godine potvrdil (potvrda znana kao „Arti-kuluš“), daje podršku progonu i mučenju vještica na našim prostorima. Rezultat te odluke je još veći broj mučenih i pogubljenih kao vještica, većinom žena. Kroz povijest, poznati su i slučajevi muškaraca koji su doživjeli istu sudbinu.

U Zagrebu je, po spisima, poznato da je na Griču bilo 326 uhvaćenih i pritvorenih, a od toga ih je 106 optuženo. „Vještice“ su nakon uhićenja držali zatvorenima i mučili u kuli Kamenitih vrata, zbog čega je i danas vidljiv buzdovan na vrhu koji „tjera“ vještice, kako ne bi pomogli prijateljici da pobjegne. Oni koji su bili optuženi na smrt, bili su odvedeni na Tuškanac (tam’ di je danas kino), gdje su se izvršavale smrtne kazne. Tada su taj dio grada Zagrepčani zvali Zvedišće.

Na crkvenom Kaptolu je bilo 26 pritvorenih, a od toga 12 optuženih. Smrtne kazne su se provodile kraj bedema, koji je tada okruživao katedralu (negdje gdje je danas kip B.D. Marije).

popis zagrebackih vjestica muzej grada zagreba

Foto:popis vještica, Ivan Brnčić 2011

Postojale su dve smrtne kazne: lakša i teža. “Lakša“ kazna je bila odrubljivanje glave, dok je ”teža” bila živo spaljivanje. Postoje, ali su iznimno rijetki, slučajevi da optuženi izbjegne smrtnu kaznu. Da bi vještica bila oslobođena kazne za nju je morala garantirati jako ugledna, važna i utjecajna osoba. Postoji tako legenda o jednoj „zagrebačkoj vještici“, koja je oslobođena kazne jer se krvnik zaljubil u nju, te je kao važna osoba garantirao ženidbom, na što je ona pristala, te je tako bila i oslobođena.

U Hrvatskoj se ovom temom prvo bavio Ivan Tkalčić, koji je 1892. godine napisao knjigu „Izprave o progonu vješticah u Hrvatskoj“ u kojoj opisuje 28 procesa. Njegov rad su kasnije nadopunjavali E.Laszowski, V.Kučinić, R.Horvat, V.Bayer i drugi.

Pitanje je, do kada bi progon vještica trajao da Marija Terezija nije 26.ožujka 1756. godine izdala naredbu da se prije izricanja presude moraju svi dokazi dati njoj na uvid, pa će ona odlučiti o sudbini optužene. Tako je „Križevačka vještica“ Magdalena Logomer, „zaslužna“ što je u Hrvatskoj prekinut lov na vještice. Ona je kao optužena da je vještica, na zahtjev Marije Terezije, dovedena u Beč gdje je kraljica htjela vidjeti njezin slučaj. Kraljica je poništila optužbu i oslobodila Magdalenu. Hrvatsko pravosuđe odlustalo je tada od daljnjih progona jer su komunikacija s kraljevskim dvorom i transport optuženih previše koštali. Iako se službeno odustalo od progona, bilo je i kasnijih slučajeva gdje je običan puk sam „sudil“ i spaljival vještice.

Naša najpoznatija vještica je Barica Cindek u koju se zagledao pohotljivi i nezajažljivi gradski notar Lacko Sale. Smrtno uvrijeđen što se njemu, uglednom građaninu i moćniku, obična piljarica usuđuje dati košaru, spletkama postiže da se Baricu optuži da je vještica. Njen je slučaj opisala M.J. Zagorka u svom ciklusu romana „Grička vještica“, proučavajući taj slučaj kak bi ga što vjerodostojnije prijenjela u svoj roman. U Zagorkinom ciklusu je i knjiga pod naslovom „Malleas Maleficarum“ (nazvana po najzloglasnijoj knjizi koju sam gore spomenul), u kojoj opisuje njeno mučenje. Barica je spaljena na Zvedišću 4. rujna 1743.godine.

U Muzeju torture možete pogledati sprave kojima su se nekada mučile vještice. Evo nekoliko fotki iz tog muzeja

muzej torture 1 muzej torture 2 muzej torture 3 muzej torture 4 muzej torture 5 muzej torture 6 muzej torture 7 muzej torture 8

Tražilica

Humanitarni kutak

Internet stranica www.zagrebacki-kutak.hr upotrebljava kolačiće kako bi mogla pružati uslugu i funkcionalnosti koje ne bi bile moguće bez upotrebe kolačića. Posjetom ovoj stranci i nastavkom korištenja stranice pristajte na kolačiće.