Na današnji dan

Reklamni kutak

Kutak preporuke

Prijava / Registracija

TUŠKANAC je gradski predio s park-šumom na dijelu medvedničkog prigorja između doline potoka Kraljevca i Jurjevske ulice. Tuškancem se naziva i ulica koja vodi od Dežmanova prolaza do Gornjeg Prekrižja. Prema pučkoj etimologiji, ime Tuškanac potječe od varoškoga suca, Talijana iz Toscane, tj. Toskanca. U srednjem vijeku na ulazu u Tuškanac bilo je mjesto za izvršavanje kazne paljenja na lomači, a zvalo se Zredišće.  U XIX. st. to je bio elitni predio s rijetko razasutim ljetnikovcima okruženim voćnjacima, vinogradima i šumom. Regulatornim planom iz 1887. u donjem dijelu Tuškanca zabranjena je gradnja kuća pa se u središnjem dijelu šuma trajno očuvala.  kroz šumu vodi šetalište Dubravkin put (prije Sofijin put) do Cmroka na sjevernom rubu. Veliki tuškanački posjedi održali su se tijekom XIX. st., a usitenjeni su tek u XX. st. Na gradilištima su kuće podizale imućne obitelji pa je Tuškanac zadržao obilježje otmjenog predjela.  Gradnjom je zahvaćen zapadni dio ulice Tuškanac. Na posjedu obitelji Oršić u južnom dijelu Tuškanca podignuta je 1808. g. Streljana. U blizini je bilo košarkaško igralište Lokomotive, današnje Cibone., a u zgradi pokraj diskoklub Saloon.  Nakon jubilarne Šumarsko-gospodarske izložbe održane 1891. na današnjem Trgu maršala Tita,  u Tuškanac su prenesena tri izložbena paviljona:  glazbeni paviljon, koji postoji i danas, bosanski paviljon i paviljon kutjevačkoga vlastelinstva, koji su zbog dotrajalosti uklonjeni. Ispred glazbenog paviljona postavljen je spomenik Vladimiru Nazoru.

Tražilica

Humanitarni kutak

Internet stranica www.zagrebacki-kutak.hr upotrebljava kolačiće kako bi mogla pružati uslugu i funkcionalnosti koje ne bi bile moguće bez upotrebe kolačića. Posjetom ovoj stranci i nastavkom korištenja stranice pristajte na kolačiće.