Područni ured Gradske uprave Maksimir,
Petrova 116, 10000 Zagreb;
telefon: 610 06 88 i 610 06 30;
e-mail: maksimir@zagreb.hr
Sjedište gradske četvrti nalazi se u Petrovoj ulici, a graniči s gradskim četvrtima Gornji grad-Medveščak i Donji grad na zapadu, Gornjom i Donjom Dubravom na istoku, Podsljemenom na sjeveru te gradskom četvrti Peščenica-Žitnjak na jugu. Obuhvaća površinu od 1497,27 ha (14,973 km²).
Ova gradska četvrt svoju prepoznatljivost nosi u istoimenom parku te starom naselju na obroncima Medvednice, Remetama. Povijest Remeta počinje s osnutkom Pavlinskog samostana sredinom trinaestog stoljeća u predjelu Kratkog dola. Nakon ukidanja Pavlinskog reda 1786.godine, sjedištem župe postaje crkva Sv. Marije (danas samostan Karmelićana). 1859.godine osniva se pučka škola u Remetama. 17878.godine oživljava danas poznati park Maksimir, odlukom Maksimilijana Vrhovca da se tamošnja velika hrastova šuma pretvori u park. Početkom 1790tih park postaje otvoren za javnost te postaje najveći park u jugoistočnoj Evropi. Daljnji razvoj parka zasluga je kardinala Juraja Haulika, pod čijim je vodstvom mnoštvo tadašnjih bečkih majstora svojim radom obogatilo park vidikovcima, paviljonima, kipovima, vrtovima itd. U Maksimiru je, također, utemeljen i današnji Zoološki vrt 1925.godine zaslugom Mije Filipovića, te je tada bio prvi zoološki vrt u ovom dijelu Evrope.
Većinski dio područja gradske četvrti Maksimir uključeno je u granice grada Zagreba tek 1902.godine. Od 1945. do 1952. godine ovoj prostor pripadao je tadašnjem III. gradskom rajonu. Ostali dijelovi postepeno su se pripajali gradu Zagrebu. Od 1955. Općina Maksimir obuhvaća Remete i markuševački dio današnje gradske četvrti Podsljeme, a kasnije i općinu Zagrebačka Dubrava. 1967., nakon ukidanja općina, cijelo područje postaje dio grada Zagreba kao jedinstvene općine. 1967.godine opet postaje općina Maksimir kojoj je pripao i prostor Markuševca i okolnih područja. Tako je bilo sve do 1990.godine kada je općina prestala postojati, a tri godine kasnije ukinute su i mjesne zajednice.
U veljači 2009. na području gradske četvrti Maksimir osnovano je 11 mjesnih odbora.
Broj stanovništva ove četvrti je vrlo stabilan, te je 2001. izbrojeno 49.750 stalnih stanovnika, a 2011.godine 48.902.
