Područni ured Gradske uprave Trnje,
Ulica grada Vukovara 56a, 10000 Zagreb;
telefon: 610 09 60;
e-mail: trnje@zagreb.hr
Sjedište gradske uprave nalazi se u Ulici grada Vukovara, a obuhvaća prostor između rijeke Save, Hainzelove ulice, Savske ceste i željezničke pruge na sjeveru. Graniči s četvrtima Donji grad, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug. Obuhvaća područje površine 736,46 ha (7,365 km²).
Počeci naseljavanja ovih prostora sežu u davna vremena na što ukazuju mnoga arheološka nalazišta (prethistorijska sjekirica je nađena u temeljima župne crkve Krista kralja, na križanju Savske i Vukovarske nađen je grob iz rimskog doba, a na Krugama je nađeno groblje iz prijelaza 7. u 8. stoljeće). Naziv Trnje prvi put se spominje 1242. godine u Zlatnoj buli kada je dio ovog područja pripadao Gradecu. Početkom 17. stoljeća u Trnju je živjelo 17 obitelji i bilo je među najvećim kmetskim selima. 1801. Godine zabilježeno je 112 stanovnika. Glavna poveznica sa gradom je bila Petrinjska ulica, tada zvana cestom Med grabami. Broj stanovnika počinje rasti nakon 1850. godine kada se formira Grad Zagreb kao jedinstvena cjelina i ukida kmetstvo, no, razvoj područja započinje ozbiljnije tek iza 1910.godine rastom industrijalizacije. Broj stanovnika tada se penje sa 2907 na 8017. Kreće podizanje mnogih nelegalnih stambenih objekata i Trnje gubi svoj seoski oblik i postaje izrazito radničko naselje. Uz Trnjanski nasip su se preko noći gradile kućice koje bi redovito poplava uništavala, no, one su se nanovo gradile ulicama bez imena, samo sa oznakom rimskih brojeva. Prvi pokušaj legalne gradnje bilo je Cvjetno naselje 1930tih. Zbog toga, ova je četvrt imala mnogobrojnih komunalnih problema sve do kraja 20 stoljeća.
Trnje je u razdoblju od 1945. Do 1952. godine pripadalo IV. gradskom rajonu. Nakon ukidanja rajona, spada u nadležnost Narodnog odbora Grada. 1953. osniva se Općina Trnje, koja djeluje do 1967. te opet nakon 1974. godine te sve do 1990.godine. 1994. osnovano je 13 mjesnih zajednica, a 2009. godine 13 mjesnih odbora.
Prema popisu stanovništva iz 2001.godine, ukupan broj stalnih stanovnika iznosi 45.267, a prema popisu iz 2011.godine iznosi 42.282.
