Područni ured Gradske uprave Trešnjevka,
10000 Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2;
telefon: 658 57 59;
e-mail: tresnjevka-jug@zagreb.hr
Sjedište gradske četvrti se nalazi u Parku Stara Trešnjevka, a četvrt graniči na sjeverozapadu sa četvrti Stenjevec, na sjeveru sa četvrti Trešnjevka – sjever, na istoku sa četvrti Trnje, a na jugu sa četvrti Novi Zagreb – zapad. Obuhvaća područje površine 983,57 ha (9,836 km² ).
Na ovom području, točnije, na području Jaruna, obitavali su ljudi već u pretpovijesno doba, na što upućuju nalazišta materijalnih ostataka kamenih sjekira. U srednjem vijeku ovaj je prostor bio dio Kraljevske županije. 1221. godine kralj Andrija II. darovao je to područje Kaptolu, a Bela IV. Istočni dio je dodijelio Gradecu. Granica između tih dijelova ostala je zapadnom granicom grada Zagreba sve do 1945 .godine. U pisanim zapisima nailazimo dokaze postojanja sela Prečko, Horvati i Jarun već sredinom 18.stoljeća. Zbog sve veće polovnosti rijeke Save, 1783. godine sagrađen je drveni most (danas Savski most), a zatim se do njega protegnula Savska cesta. Uz nju se naseljavaju splavari i trgovci te nastaje periferijsko urbano naselje Predgrad Sava. 1850.godine, formiranjem jedinstvenog grada Zagreba, zapadni dio Trešnjevke i Jaruna ostaju izvan granica grada. Polako dolazi do nastajanja i novih naselja Knežija, Kalinovica i Srednjaci. Do industrijalizacije ovog područja dolazi otvaranjem Južnog kolodvora (danas Zapadni kolodvor). Uz Savsku cestu razvio se trgovački, obrtnički i industrijski život, a uz Savski most rekreacijski život u ozračju kupališta i gostionica. Prva otvorena pučka škola na ovom prostoru nalazila se u Horvatima, a otvorena je 1895. godine. U periodu između dva svjetska rata, prostor Trešnjevke imao je prepoznatljiv seoski tlocrt, a većina objekata građena je bez građevinske dozvole. Velika poplava 1964.godine donijela je mnogo materijalne štete na kućanstvima te je nakon nje ubrzana gradnja dovela do današnjeg urbanog izgleda. U tom je periodu sagrađeno čak 6731 novi stambeni objekt.
Nakon drugog svjetskog rata veći dio ovog područja pripadao je V. gradskom rajonu Grada Zagreba. Jarun je tada bilo zasebno naselje. Ukidanjem rajona, prostor prelazi u nadležnost Narodnog odbora Grada. Kada je osnovana Općina Trešnjevka u nju su ušla područja današnjih četvrti Trešnjevka – jug i Trešnjevka – zapad, osim Prečkog. Od 1967. do 1974. cijelo je područje Trešnjevke – jug u sastavu Grada Zagreba kao jedinstvene općine. 1974. godine ponovno je osnovana Općina Trešnjevka u koju sad ulazi i Prečko. Općina djeluje sve do 1990. godine u tom sastavu. Na području Trešnjevke-jug bilo je osnovano šest mjesnih zajednica, a 2009. godine osnovano je šest mjesnih odbora.
Prema popisu stanovništva iz 2001.godine, ukupan broj stalnih stanovnika iznosi 67.162, a prema popisu iz 2011.godine iznosi 66.674.
