Bista:
Herman Bolle
Lokacija:
Trg Republike Hvatske 11., Zagreb
(pročelje zgrade Škole za primjenjennu umjetnost i dizajn)
Autor:
Ante Despot
Postavljeno:
1999.g
Godina i autor fotografije:
2017., Ivan Brnčić
Hermanu Bolleu:
Ovaj
arhitekt rođen 18. listopada 1845. u Kölnu, od 1872. studira arhitekturu i radi
kod poznatog arhitekta Friedricha von Schmidta. Za vrijeme boravka u Italiji
upoznaje Izidora Kršnjavog i J.J. Strossmayera čije ga poznanstvo i
prijateljstvo dovodi u Hrvatsku. Dolazi u Đakovo gdje nakon smrti projektanta
Đakovačke katedrale Rösnera preuzima samostalno gradnju katedrale. Dok je vodil
gradnju te katedrale dobiva i nadzor nad obnovom crkve Sv. Marka u Zagrebu. Kak
je dobro obavljao svoj posao, učitelj Schmidt mu povjerava i gradnju HAZU te
obnovu Zagrebačke katedrale. Zbog dobivenih poslova se 1879. godine seli u
Zagreb želeći stvoriti svoj vlastiti opus radova. Kak bi ostal u Zagrebu trudi
se naći što više poslova što mu se i ostvaruje nakon 9. studenog 1880. kada je
Zagreb pogodil veliki potres koji porušio ili oštetio gotovo čitav grad. Bollé
tada postaje najtraženiji arhitekt. Obnavlja Zagrebačku katedralu u današnjem
neogotičkom stilu sa dva tornja kakvu je danas poznajemo.
Odmah po dolasku u Zagreb 1879.g. započinje vjerovatno i svoje najveće
arhitektonsko djelo, Mirogojske arkade koje sa svojih 20 kupola čine pravi
muzej na otvorenom. Mirogoj je zapravo njegovo nedovršeno djelo, jer je njegova
zamisao bila sagraditi Arkade oko cjelog groblja.
Osim kao graditelja pamtimo ga i kao osobu koji se brinul za obrazovanje nove
generacije graditelja. Godine 1882. s Izidorom Kršnjavog osniva Obrtnu školu.
Deset godina kasnije otvara tečaj za obrazovanje graditelja koji 1897. prerasta
u Građevnu stručnu školu u kojoj su se školovali mnogi poznati arhitekti
(Viktor Kovačić, Dioniz Sunko, Rudolf Lubinsky..).
Prema njegovoj skici napravljen je i gradonačelnički lanac. Original se danas
čuva u muzeju grada.
Nebrojen je niz njegovih radova al da spomenem još par pored kojih prolazite
svakodnevno a možda niste znali da je baš Bollé zaslužan za ono čemu se divite:
crkva sv Ćirila i Metoda, pročelje crkve Sv.Katarine, kapelica na Sv Duhu,
fonatana na Kaptolu, Meteorološki stup na Zrinjevcu,ograda na Institutu za
povijest, Pravoslavna crkva na Cvjetnom trgu, Kapelica Sv. Križa(Ilirski trg),
Evangelička crkva (Gundulićeva) i još mnoge, mnoge druge.
Po dolasku u
Zagreb najprije sa suprugom stanuje kod poznanika a onda gradi vlastiti dom u
Žerjavićevoj 4. Nažalost, taj dom vjerovatno najvećeg i najvrednijeg graditelja
grada Zagreba, prepušten je propadanju. Teško je gledati kako se loše odnosimo
prema stvarima koje su naše veliko kulturno blago ne samo za Zagreb nego i za
cijelu Hrvatsku.
Herman Bollé je umro 17.travnja 1926. i nije dočekao dovršetak gradnje kapele
krista Kralja koja je dovršena godinu dana kasnije. Pokopan je na groblju koje
je sam osmislil i čiju je izgradnju vodil – na Mirogoju.
Kao što vidite, more se reći da je Herman Bollé izgradil ili obnovil dobar dio
našeg grada, a zbog njegovih radova Zagreb ima vuzuru bez kakve ga je danas
teško zamisliti.
O autoru biste:
Ante Despot (1919. – 2007.) kipar i likovni pedagog. Autor je velikog broja skulptura, portreta i reljefa širom Hrvatske i bivše Jugoslavije.
Učiteljsku školu završio u Šibeniku. Studij kiparstva započinje 1941. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prekida ga odlaskom u partizane, a biva i zatočen u zatvoru 1943. od strane ustaškog režima. Studij završava 1946. u klasi Frana Kršinića. God. 1946–50. suradnik je majstorskih radionica Antuna Augustinčića i Frana Kršinića. Bio direktor Centra za likovni odgoj u Zagrebu.
Radi u svim kiparskim materijalima skulpturu javnoga i komornoga karaktera. Izradio je više spomenika i spomen-obilježja na temu ratnih stradanja .Uspješno se bavi i medaljarstvom. Imao je svoju prvu samostalnu izložbu u Atelijeru Lučko 10. listopada 2003. godine.
