Najraniji životi na području grada Zagreba su bili pred čak 13 mil. godina. Naravno, radi se o životinjskom svijetu. Tu je tada bilo Panonsko more dok je Medvednica bila tek otočić. U kamenolomima u  Podsusedu se mogu naći raznorazni fosili riba, školjkaša i bilja.

Ipak, jedna je prahistorijska životinja upisala Zagreb u elitnu kartu prapovijesti, tu je pred 150 godina Ljudevit Vukotinović otkopao kosti na podnožju Medvednice u Podsusedu do tada nepoznate vrsta kita koji je nešto kasnije nakon proučavanja dobio službeni naziv Mesocetus agrami – Zagrebački kit. 2001.g u sklopu projekta “Zagreb dok ga nije bilo” dobio je skulpturu kao podsjetnik na pradavna vremena.

Na mjestu današnjeg kazališta “Gavella” je pronađen dio kosti Vunestog mamuta koji e boravio ovdje pred više od 15.000 g.

Na obroncima Medvednice, u spilji Veternici su pronađeni mnoga oruđa neandertalaca te kosti špiljskog medvjeda prema kojem je Zagrebačka gora i dobila nadimak Medvednica.

Najraniji sačuvani zapis o Zagrebu je povelja bostrogonskog biskupa Felicijana – poznata kao Felicijanova povelja, iz 1134.g  u kojoj se spominje osnivanje zagrebačke biskupije i prvi zagrebački biskup Duh 1094.g.

No, da bi se osnovala neka biskupija na tom području mora biti naseljeno mjesto pa se vjeruje da je Zagreb i stariji od prvog spomena. Da je tomu tako, dokazuju arheološki nalazi na raznim djelovima današnjeg Zagreba. Tako je u podnožju Muzeja grada Zagreba otkriven drveni bedem za kojeg je ustanovljeno da datira iz 679.g. Tu je pronađena i metalurška radionica iz I. stoljeća.

Nakon osnutka zagrebačke biskupije, 1217.g izgradila se katedrala koja je 1242. prilikom provale Tatara porušena.

Drugi najvažniji pisani dokument je Zlatna Bula koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu (više o Buli možete pročitati ovdje).

Tim je dokumentom 16. studenog 1242.g kralj Bela IV. Gradecu dao  povlastice slobodnog i kraljevskog grada kao znak zahvale što su ga građani spasili od Tatara koji su pak poharali Zagreb. Povlasticama se birao gradski sudac, moglo se sajmovati i trgovati, bili su oslobođeni plaćanja cestarina i mostarina na području kraljevstva. Zlatnom bulom su određene i granice grada. Bula je bila i prvi zakonik jer su bili napisani zakoni koji su se morali poštivati. Prema Buli, građani su morali utvrditi grad tako da izgrade bedeme. Dio tih bedema se može i danas vidjeti.

1557.g Zagreb se prvi put spominje kao glavni grad, a to je bio sve do 1767.g kada je u Varaždinu Marija Terezija  utemeljila Hrvatsko narodno vijeće. Zbog velikog požara u Varaždinu 1776.g Hrvatsko narodno vijeće se seli u Zagreb i time Zagreb opet postaje glavni grad što ostaje do danas.

Jedno od značajnijih događaja je bilo 07.09.1850.g kada su se spojila dva zasebna grada – Gradec i Kaptol u jedan i jednistveni grad Zagreb a prvi (grado)načelnik je bio Janko Kamauf.

Veliki razvoj i napredak Zagreb doživljava krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada se broj stanovnika se sve brže povećava a industrija sve brže razvija. Tako je Zagreb postaokulturološki i indrustrijski razvijeni grad. Valja spomenuti da je Zagreb od 1914.-1926.g imao najveću tvornicu pisaćeg pribora u svijetu – tvornicu “Penkala”.

Zagreb je danas grad sa 790.000 stanovnika, sjedište je kulture, sporta, politike i gospodarstva. Tu je sjedište Predsjednika republike,  Vlade i sudstva. Danas je omiljena desinacija turista i iz godine u godinu bilježi se veći broj turista.