LOKACIJA: Mesnička 34
NAZIV: Spomen-ploča Augustu Šenoi
Ploča je postavljena 1902. godine.
August Šenoa (1838.-1881.), književnik, zagrebački senator. Tvorac modernog hrvatskog romana. 1857. godine u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. godine nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivš na vrijeme odrđene ispite bio je prisiljen baviti se novinarstvom te se vraća u Zagreb i radi u redakciji “Pozor”. 1868. godine postaje gradski bilježnik. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. godine postaje i dramaturg. Njegov prvi roman “Zlatarevo zlato” izlazi 1871. godine. Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis “Vijenac”. Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je Kletvu i rekao je: “Ne dajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”. Najpoznatija djela su mu: “Seljačka buna”, “Zlatarevo zlato”, “Prosjak Luka”, “Mladi gospodin”, “Prijan Lovro”, “Diogeneš”, “Kanarinčeva ljubovca”,”Vječni Žid” i “Zagrebulje”.
AUTOR: Rudolf Valdec
Valdec, Rudolf, hrvatski kipar (1872 –1929). Studirao kiparstvo na akademijama u Beču i Münchenu. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, član JAZU (danas HAZU) od 1919. Pod utjecajem bečke secesije isprva je radio kipove alegorijskoga sadržaja (Marija Magdalena; Ljubav, sestra smrti; Memento mori). Sklonost podrobnoj obradbi pojedinosti i vjernoj reprodukciji viđenoga ostvario je u mnogobrojnim realističnim portretima, osobito poprsjima (I. Kršnjavi, I. Trnski, F. Rački, J. J. Strossmayer, V. Lunaček). Uz R. Frangeš-Mihanovića začetnik modernoga hrvatskog kiparstva. Jedan je od prvih hrvatskih medaljera, koji je u većem broju spomenica izvedenih u niskome reljefu ostvario osebujan izraz. Njegovi dekorativni radovi nalaze se na bivšoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Umjetničkome paviljonu i drugim javnim ustanovama u Zagrebu.