Zar nisu djeca naše najveće blago i treba ih čuvati kao kap vode na dlanu? Zar nismo svi mi jednom bili djeca, a neki se i danas, nakon nekoliko desetljeća na leđima, osjećaju i ponašaju kao djeca.

Znate li kak se nekad zaval dječji vrtić? Zval se zabavište. Pa to i treba biti mjesto gi se djeca zabavljaju. Osim ovog naziva, tijekom svoje povijesti vrtić je imao i druge nazive: konak, sklonište i obdanište, a tek 1956. godine se spominje kao ”vrtić”.

Kak volim istraživati i tražiti ono ”nastarije” u Zagrebu, tak sam se posvetil traženju najstarijeg vrtića. Rezultat me malo iznenadil, naravno, ugodno. Najstariji gradski vrtić ”DV Krijesnice” iz Krajiške ove godine, 23. travnja slavi svoj 132. rođendan. Zaputil sam se tamo u potrazi za zanimljivostima, koje bi vas, moje čitatelje, mogle zanimati.

U ugodnom razgovoru s ravnateljicom tog vrtića prof. Jadrankom Kostanjšak, dobil sam zanimljive informacije, kao i interesanstnu monografiju kaj je izašla povodom 110. obljetnice otvaranja.

Početak zabavišta u Hrvatskoj seže još u 19. stoljeće gdje se razgovaralo i pregovaralo o uvođenju takvih ustanova kod nas. Najveći zagovaratelj tj. zagovarateljica prijeko potrebnih zabavišta, bila je gđa. Josipa Žitković. Ona je svim silama zagovarala zakaj su zabavišta potrebna i kaj se njima postiže. Na raznim sjednicama i skupovima koristila je svaki trenutak da govori o ovoj temi. I konačno uspijeva u svom planu, naumu i ideji – grad joj je dao dopuštenje za otvaranje ”Gradskog zabavišta” koje svoja vrata otvora 23. travnja 1883. godine pod nazivom ”Gradsko iličko zabavište”. Bilo je to u Ilici 120, a ne na današnjoj adresi KD Krijesnice.

Gospođa Žitković, koja će ostati zapamćena i po svojim izlaganjima na svjetskim izložbama, vezano za područje obrazovanja di je dobivala brojna priznanja i diplome, i pokazala svjetskoj javnosti da i mi u Zagrebu imamo kvalitetna zabavišta, zbog svojih zasluga i znanja postavljena je za ravnateljicu tog prvog dječjeg vrtića u Zagrebu.

Ali, iako je današnji DV Krijesnice najstariji gradski vrtić u Zagrebu, on nije prvo otvoreno zabavište za djecu. Čak četrnaest godina prije, 1869. svoja vrata je za mališane otvorio privatni DV ”Različak”. Otvorila ga je Antonija Cvijić-Lukšić i vodila sve do 1879. kad ga predaje u ruke milosrdnih sestara na Kaptolu.

On je i danas tamo, na broju 16, u sklopu najstarije osnovne škole u gradu. Kćer prve vlasnice vrtića u Zagrebu, također Antonija (Cvijić-Kassovitz), bila je prva autorica knjige o predškolskom odgoju djece pod nazivom ”Rukovođ za zabavište” izdane 1895. godine.

Kasnije su se vrtići otvarali u svim dijelovima našeg grada. Kako je grad rastao, djece je bilo sve više, te ih danas u gradu ima oko 120, što privatnih što gradskih, i svi se oni trude da djeci pruže što ljepše djetinstvo uz igru i učenje.