6. studenog 1876.g na posjedu Ljudevita Gaja, otvoreno je najveće groblje u Hrvatskoj – Mirogoj. Groblje je jedno od najljepših groblja u Europi. Mnogi govore kako je to umjetnička galerija na otvorenom zbog brojnih spomenika koje su izradili brojni ugledni hrvatski kipari. Mirogoj je napravljen zbog sve manjeg mjesta na dotadašnjim grobljima (Rokovo, Pantovčak, Jurjevsko, Petrovo..).
Ovo velebno groblje je djelo Hermana Bollea. O kvaliteti gradnje govori činjenica da mirogojske arkade nisu pretrpile ni najmanju štetu u Velikom potresu 1880.g koji je porušio velik dio Zagreba. Arkade su građene skoro 40g . Njihova gradnja je započela 1879.g a završene su 1917.g. imaju 20 kupola te je bilo zamišljeno da se izgrade oko cijelog groblja, no kako nije bilo novčanih sredstava se odustalo od te ideje.
Gradnja kapele Krista Kralja na glavnom ulazu je počela 1927.g kada je Bolle već bio pokojnik (umro 1926.g). Mirogoj nije samo obično groblje, to je park te umjetnička galerija na otvorenom zbog mnogih radova velikih hrvatskih umjetnika. Naziva se i hrvatskim Panteonom zbog velikog broja pokopanih slavnih osoba.
Do Mirogoja je od 1911. g vozio tramvaj koji je išao preko Nove Vesi a od 1930.g preko Ribnjaka. Vozio je tuda sve do strašne tramvajske nesreće 31.10.1954.g kada je tramvaj garažnog broja 21 na liniji broj 13 ,na nizbrdici u zadnjem zavoju prema Gupčevoj zvijezdi izletio iz tračnica. Poginulo je 19 osoba a 37 ih je bilo ranjeno.
Tramvajska linija je ponovno počela voziti prema Mirogoju 1964.g a 15.svibnja 1967.g zauvijek se ukida tramvajska linija prema Mirogoju i od tada voze autobusi. Na mjestu Mirogojske nesreće je postavljena spomen ploča.
Samo dan nakon otvaranja groblja Mirogoj, pokopan je prvi čovjek – Friedrich Miroslav Singer.
Singer je bio pozvan iz Beča u Zagreb kako bi davao sate tjelovježbe. Svoju vježbaonicu je imao u Realnoj gimnaziji na Griču broj 3, gdje se danas nalazi Državni hidrometeorološki zavod.
Miroslav je umro 4. studenog iako mu na nadgrobnoj ploči piše 1. studeni.
