Na mjestu na kojem se povremeno održavao stočni sajam (1870. je preseljen na Sajmišni trg tj na današnji Trg maršala Tita) nedaleko od glavnoga 14. lipnja 1873.g uređen je i otvoren park Zrinjevac
Mjesto prije ovog parka je bilo blatnjavo i neuređeno zemljište. Tadašnji gradski oci su odlučili urediti ovaj dio Zagreba povodom 300. obljetnice pobjede u obrani Sigeta i povodom obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Zrinskog. Tako je od blatnog i neuglednog zemljišta ovaj dio Zagreb postalo omiljeno šetalište i nakon više od 100 godina je ostalo omiljen dio grada gdje se mogu građani i turisti sjesti i odmoriti. Zrinjevac je inače dio tzv “Zelene potkove” ili kako još ljudi zovu – “Lenucijeva potkova” (uz Zrinjevac tu su: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita).
1884. Adolf Holzer, vojni liječnik, je poklonio meteorološki stup koji se nalazi na sjevernoj strani parka, Herman Bolle je izradio nacrt za njegovo postavljanje a izrađen je od istarskog mramora. Tko prođe Zrinjevcem, navrati do stupa kako bi vidio kolika je temperatura i vlaga zraka. I danas, nakon skoro 130 godina, stup je i dalje u funkciji ali kako nije građen po današnjim propisima Svjetske meteorološke organizacije (DHMZ je dio te organizacije) ne koriste se podaci kao službeni podaci pa je stup samo dio turističke naravi. Za održavanje ovog stupa i njegovo funkcioniranje je zadužen poznati (vjerojatno i najpoznatiji) zagrebački urar Lebarović koji se brine o još nekoliko satova po Zagrebu i okolici (i onaj na Jelačićevom trgu) sa svojim sinom.
Najveća atrakcija i najprepoznatljiviji dio ovog parka je glazbeni paviljon koji je 1890. poklonio gradu Zagrebu bogati trgovac Eduard Prister. Postavljen je 6.2.1891. na središnji dio parka gdje je bio planiran veliki spomenik Zrinskome. U tom se paviljonu i danas održavaju koncerti tijekom ljeta ali i zimi u doba adventa.
Još jedna atrakcija ovog parka su – vodoskoci. Tko nije prošao kraj njih i divio im se? Malo tko će reć da nije, hoćete li za “blizance” ili za “gljivu”. Ajmo prvo o “gljivi”. Zašto se zove gljiva? Kada je Herman Bolle izradio ovu fontanu i 1893. postavio na današnje mjesto, mnogi zagrepčani su mu se smijali i izrugivali te fontanu nazvali “Bolleova gljiva” (još su ga zvali i vrganj). Ova je fontana proglašena kao neuspjelo djelo jer se voda izljevala iz bazena te je dio parka bio poplavljen. “Gljiva” je 1975 došla na red u restauratorski zavod te je napravljena fontana od granita (Bolle je izradio od kamena) pa su popravljeni nedostaci i popravljena funkcionalnost.
Osim ove fontane, postavljena su na južnom djelu i dva bazena sa vodoskocima. Postavljeni su 1894.
Na samom južnom djelu, postavljene su biste hrvatskih velikana Klovića(1879.), Medulića (1879.), Frankopanu(1884.), Jurišiću(1886.), Kukuljevića(1911.), Mažuranića (1911.)
1872. posađeno je 220 platana koje su i danas dio posebnosti ovog parka.
Na uglu Praške i Tesline uz ulazna vrata u ljekarnu postavljena je slika Nikole Zrinskog. O toj slici smo napisali poseban članak pa možete OVDJE pročitati zanimljivosti vezano za nju.
Zrinjevac oko 1900.g
Zrinjevac 2012.g
