LOKACIJA: Pantovčak / Britanski trg
SPOMENIK : Blagoje Bersa
Spomenik je izrađen od bronce 1973. godine.
Blagoje Bersa (rođen kao Benito Bersa, Dubrovnik, 21. prosinca 1873. – Zagreb, 1. siječnja 1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Blagoje Bersa je u hrvatskoj povijesti ostao zapamćen kao jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske glazbene moderne, te je kao odličan pedagog odgojio niz hrvatskih kompozitora tijekom rada na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, najistaknutiji Rudolf Matz, Božidar Kunc, Boris Papandopulo, Ivan Brkanović i Bruno Bjelinski.
Bersina muzika je romantična i lirski refleksivna; djela su mu najčešće rapsodičnog oblika, a odlikuju se izradbom pojedinosti. Bio je majstor instrumentacije. On je prvi podigao hrv. orkestralnu muziku do zamjerne visine ne samo u simfonijskim, već i u svojim opernim djelima.
Modernitet glazbe ogleda se u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi “Oganj“.
AUTOR: Josip Poljan
Josip Poljan (Zagreb, 24. studenoga 1925 – Zagreb, 04. lipnja 2015) bio je hrvatski kipar, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, dekan Akademije.
Nakon gimnazije između violine i kiparstva bira kiparstvo. Prvi profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1944./45. bio mu je Frano Kršinić, na drugoj i trećoj godini u klasi je prof. Vanje Radauša. Diplomiravši 1949. godine, upisuje specijalizaciju kod prof. Antuna Augustinčića. Postavši od učenika profesorom 1951. godine, posvećuje se kiparskom i pedagoškom radu. Profesor je od 1951. do 1961. godine u Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a od 1961. do 1978. na odjelu za likovne umjetnosti Pedagoške akademije u Zagrebu. Od 1978. godine je izvanredni, od 1985. redovni profesor na pedagoškom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1985. do 1987. obavlja dužnost prodekana; od 1987. do 1991. dva puta izabran za dekana ALU.
Značajnija su mu javna djela spomenik Anti Starčeviću u Zagrebu, bl. Alojziju Stepincu u Krašiću i u Maloj Mlaki, te Bogorodica s Djetetom u Mostaru, i u Rumbocima u Rami (BiH). Nazivaju ga “fratarskim kiparom” jer je modelirao više različitih kipova sv. Franje: u Ovčarevu kod Travnika, u Rumbocima, u Slavonskom Brodu i u Čakovcu te kip sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu. Prošle je godine postavljena njegova Pieta u Voćinu.