Imena Gornjogradske gimnazije
Gornjogradska gimnazija nalazi se na Trgu Katarine Zrinske 5, na mjestu s više od četiri stoljeća dugom obrazovnom tradicijom.
Upravo je ovdje 3. lipnja 1607. godine otvorena prva zagrebačka gimnazija. Osnovali su je isusovci u prostoru nekadašnjega dominikanskog samostana, a njezino su opremanje i uzdržavanje pomagali gradska općina, ban Ivan Drašković, zagrebački biskupi i velikaške obitelji.
Tijekom stoljeća škola je prolazila kroz brojne promjene, a mijenjali su se nastavni programi, organizacija i njezino ime.
Gornjogradska i Donjogradska gimnazija
Zbog sve većeg broja učenika krajem 19. stoljeća u Zagrebu je osnovana još jedna klasična gimnazija.
Naredbom od 9. prosinca 1895. godine dotadašnja gimnazija na Katarininu trgu dobila je naziv Kraljevska gornjogradska velika gimnazija u Zagrebu, dok je nova škola, smještena u zgradi u kojoj se danas nalazi Muzej Mimara, nazvana Kraljevska donjogradska velika gimnazija u Zagrebu.
Tako su početkom 20. stoljeća u Zagrebu djelovale dvije klasične gimnazije koje su se u svakodnevnom govoru jednostavno nazivale gornjogradskom i donjogradskom.
Od Ženske gimnazije do današnjeg imena
U desetljećima koja su slijedila škola na Katarininu trgu više je puta mijenjala naziv i organizaciju.
Od 1945. godine u zgradi je djelovala VI. ženska gimnazija, a 1954. godine postala je VI. mješovita gimnazija.
Reformom srednjoškolskog obrazovanja 1977. godine gimnazija je ukinuta kao samostalna škola i uključena u sastav Ugostiteljsko-hotelijerskog centra.
Nakon više od desetljeća, 1990. godine ponovno je osnovana gimnazija, a već 1991. godine vraćeno joj je povijesno ime – Gornjogradska gimnazija, koje nosi i danas.
Više od četiri stoljeća obrazovanja
Povijest škole na Katarininu trgu nije samo povijest različitih naziva.
U njezinim su prostorima tijekom stoljeća djelovali Gimnazija, Kraljevska akademija i Kraljevsko sveučilište, a školu su pohađale ili su u njoj djelovale brojne poznate osobe iz hrvatske povijesti, među kojima August Šenoa, Vatroslav Lisinski, Ante Starčević, A. G. Matoš, Stjepan Radić, Dragutin Domjanić i Miroslav Krleža.
Zgrada je tijekom svoje duge povijesti više puta pregrađivana, a od 1969. godine zaštićena je kao kulturno dobro.
Od prve isusovačke gimnazije iz 1607. godine do današnje Gornjogradske gimnazije, ovaj je prostor ostao jedno od najstarijih i najvažnijih mjesta zagrebačkog obrazovanja.
