16. veljače 1852.g osnovana Trgovačka-obrtnička komora, danas je to Hrvatska obrtnička komora.
1938..g gradi se zgrada Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49
U razvoju Zagreba kao gospodarskog središta, osnivanje Trgovačko-obrtničke komore predstavlja jedan od ključnih trenutaka u prijelazu iz tradicionalnog, cehovskog društva prema modernom poduzetništvu i organiziranom tržištu.
Nekada
Sredinom 19. stoljeća, u vrijeme snažnih društvenih i gospodarskih promjena unutar Habsburške Monarhije, javlja se potreba za novim oblikom organiziranja trgovaca i obrtnika. Dotadašnji cehovi, koji su stoljećima regulirali proizvodnju i trgovinu, postupno gube svoju ulogu pred izazovima industrijalizacije, širenja tržišta i modernih ekonomskih odnosa.
U tom kontekstu u Zagrebu se osniva Trgovačko-obrtnička komora (1852.), kao institucija koja okuplja predstavnike trgovine, obrta i poduzetništva. Njezina zadaća bila je:
– zastupanje gospodarskih interesa
– poticanje razvoja trgovine i proizvodnje
– sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike
– povezivanje lokalnog gospodarstva s regionalnim i međunarodnim tržištima
Komora time postaje most između države i gospodarstva te važan čimbenik u modernizaciji Zagreba. Kroz njezin rad potiče se razvoj infrastrukture, unapređenje poslovnih praksi i uključivanje grada u šire srednjoeuropske gospodarske tokove. Autori su Aleksandar Freudenreich i Zvonimira Požgaja.
Danas
Iako su se gospodarski sustavi u međuvremenu temeljito promijenili, ideja organiziranog zastupanja poduzetnika ostala je ista. Nasljeđe Trgovačko-obrtničke komore danas živi kroz suvremene institucije poput gospodarskih i obrtničkih komora koje djeluju na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Njihova uloga i dalje uključuje:
– zastupanje interesa poduzetnika
– podršku razvoju gospodarstva
– edukaciju i savjetovanje
– povezivanje domaćeg tržišta s međunarodnim partnerima
Od vremena kada je bila glas zagrebačkih trgovaca i obrtnika u doba ranog kapitalizma, do današnjih digitalnih i globaliziranih ekonomskih odnosa, kontinuitet komorskog organiziranja svjedoči o trajnoj potrebi zajedničkog nastupa gospodarstva.
Osnivanje Trgovačko-obrtničke komore tako ostaje važna prekretnica u povijesti Zagreba — trenutak kada se lokalna trgovina i obrt počinju razvijati kao dio modernog gospodarskog sustava čiji se odjeci osjećaju i danas.
