Gjuro Szabo, znameniti hrvatski konzervator, muzeolog i povjesničar rođen je na današnji dan 03.02. 1875. godine. Svoja znanja iz konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih spomenika stekao je u Beču, Nürnbergu i Pragu, čime postaje začetnik konzervatorske struke u Hrvatskoj. Ubrzo postaje tajnik Zemaljskoga povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji na čelu s Tadijom Smičiklasom gdje je utjecao na primjenu tada suvremenih načela konzervacije. Szabo se intenzivno bavio evidentiranjem spomeničke baštine Hrvatskog zagorja, započevši sa sustavnim obilascima spomenika tadašnjih kotareva Pregrada, Klanjec, Krapina, Zlatar, Ivanec i Varaždin. Zapažanja s terena publicira u izdanjima Povjerenstva u „Vjesniku hrvatskog arheološkog društva“, što je osnova njegove knjige „Kroz Hrvatsko zagorje“. Szabo obilazi i druga područja diljem zemlje, o čemu svjedoče brojne njegove fotografije, danas dio njegove ostavštine u Planoteci Središnje dokumentacije za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija. Nakon Prvog svjetskog rata Szabo se posvetio proučavanju spomeničke baštine Zagreba, što je u konačnici rezultiralo publiciranjem djela „Stari Zagreb“.
Njegov rad u području muzeologije započinje na mjestu ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt te kasnije i Muzeja grada Zagreba. Objavio je velik broj radova s područja povijesti, povijesti umjetnosti i kulture, toponomastike, zaštite spomenika i muzeologije, bio je istaknuti član JAZU-a.
Gjuro Szabo, pripadnik europskog konzervatorskog pokreta i zagovornik autentičnih svjedočanstava povijesti bio je gorljivi istraživač, čuvar i promicatelj kulturnog nasljeđa Hrvatske.
Tekst: HDA
Foto, knjige Gjure Szabe s računima iz 1940.g. u privatnoj kolekciji Ivana Brnčića
Knjiga Stari Zagreb je neizostavna u istraživanju povijesti i proplosti grada.
