31. listopada 1863. godine Zagreb je dobio plinsku javnu rasvjetu. Tog su dana u 19 sati zagrebačke ulice osvijetlile prve plinske svjetiljke. Plin je dolazio iz novoizgrađene plinare na uglu današnjih Hebrangove i Gundulićeve ulice, gdje se u početku proizvodio suhom destilacijom drva. Plinara je proradila čak dva mjeseca prije ugovorenog roka. Plin za svjetiljke isporučivala je prva zagrebačka plinara, koja je puštena u pogon istoga dana, 31. listopada 1863. godine.

Plinske lanterne s vremenom je većinom zamijenila električna rasvjeta, ali njihov je sjaj ostao dijelom zagrebačkog ugođaja. Na Gornjem gradu, Kaptolu i Opatovini i danas ih ručno pale nažigači, čuvajući tradiciju dugu više od 160 godina.

Tada je Zagreb brojao 30.000 stanovnika.Tog dana je pod naslovom „Razsvjeta plinom“ u tadašnjem „Pozoru“, među inim, pisalo i :        “ Danas slavi Zagreb veliki napredak u svom gradskom životu. Sprava za razsvjetu plinom gotova je sasvim, te će se danas prvi  put upaliti sve svjetiljke. Dao Bog, da ta nova i jača razsvjeta bude simbolom umne prosvjete, u kojoj treba da glavni grad trojedne kraljevine prednjači svojoj domovini“. I dalje u istom tekstu stoji:“ Građani su bili fascinirani svjetlošću, a onda su se čuli komentari: Bog i bogme, kakti po belom danu. A nemreš praf ni gledati v to svjetlo. A morti je to i otrovno…..“.       

Tada je u osvjetljavanju grada bilo 364 lanterni dok je danas 249 komada.

Inače prve javne svjetiljke uopće u Zagrebu,  i to najprije jedna jedina , pojavila se u 17. st. u Gornjem gradu iznad ulaznih vrata Gradske vijećnice na Griču. Oko godine 1750. Gornji grad ima već, reklo bi se, pravu javnu rasvjetu, koja se sastojala od 7 uljanica.

Na fotografiji je plinska lanterna sa početnim brojem 1. i nalazi se na Kaptolu, preko puta katedrale.