Znate li kaj rođeni Irac, porijeklom Francuz, austrijski maršal a britanski general Lval Nugent ima veze sa Zagrebom bez guglanja? Vrlo vjerojatno bu tek pojedinac znal o kom se dela.
Malo tko je čul za njega i zna o njemu a važna je osoba za Hrvatsku ali i Zagreb.
U Zagrebu su ljudi uglavnom za Nudgenta čuli kao “Galerija Laval Nugent” koja se nalazi u Opatičkoj (na uglu s Kamenitom). Galerija je smještena u palači koju je kupio Albert Nugent, sin Lavala.
Albert je 1878.g postavio jednu zanimljivost koja je danas malo zastupljenja i šteta kaj nema nekog infomativnog teksta pored toga. Radi se o lancu u Kamenitoj ulici.
Zakaj je taj lanac bitan i važan za Zagreb? Zato jer se dela o lancu s zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona koji je sudjelovao u slavnoj povijesnoj i pobjedničkoj bitci kod Trafalgara . Vjeruje se kako je ovaj lanac u hrvatsku donio Laval koji je bio strastveni sakupljač starina i arheoloških nalaza te ga je tako sačuvao od propadanja i uništenja.
Albert je postavio lanac nakon očeve smrti kao uspomena na njega. No, vjerojatno ste ga svi videli i zamjetili u Kamenitoj, no malo tko zna da je i još jedan dio lanca tu.
A da sad velim malo o Lavalu, zakaj je bitan za hrvatsku povijest.
Oslobodio je Rijeku od Francuza 1813., bil je zapovjednik Vojne Hrvatske. Tu je upoznao i oženio Ivanu Riario – Sforza koja je bila u daljnjoj vezi s Frankopanima. Htio je obnoviti lozu Frankopana pa je tako kupovao sve njihove posjede Tsrat, Bosiljevo, Januševac, Dubovac i druge. Obitelj Nugent je bila posjedovala čak 14 posjeda. Zbog svog hobija i velike ljubavi prema arheologiji i sakupljanju starina, u Trsatu je otvoril prvi hrvatski muzej. Njegova zbirka je bila impresivna – 1500 antičkih vaza i dvadeset skulptura, velika zbirka starog namještaja, knjige iz 13. i 14 stojljeća, numizmatička zbirka novčića, starih rukopisa te preko 200 vrijednih slika. Doveo je k sebi Mijata Sabljara (jedan od utemeljitelja Narodnog muzeja – danas Arheološki muzej Zagreb 1846.).
Laval je zbog sve veće i jače veze prema Hrvatskoj, ali i zasluga postao
član Hrvatskog Sabora. Bil je doabr prijatelj, zaštitnik i financijer
Ljudevita Gaja. Podržavao je ideju o Ilirskom pokretu te je i sam bio
čln pokreta. Bil je najutjecajniji i najmoćniji Ilirac. Zbog utjecaja u
neželjenom pokretu za Beč, prebačen je u Tiroli ( 1843.zabranjeno je
korištenje imena Ilirski ali je nastavljeno kao Hrvatski narodni
preporod). No, tamo je bio kratko do umirovljenja i vratil se u hrvatsku
1848.g. I dalje je bio za Ilirski pokret i ideju pa se izjašnjavao kao
Hrvat. Uz nagovor Gaja a pomoć austrijskog nadvojvode Johanna, postavlja
Josipa Jelačića za bana, s kojim se kasnije i sprijateljio. Laval je
bil i prijatelj sa austrijskim kiparom Fernonom koji mu je napravio dva
zmaja (točnije – Baziliska) za njegov posjed u Bosiljevu – znani i kao
Trsatski zmajevi. Moje mišljenje je da je Laval imal „prste“ i oko
izrade spomenika Jelačiću.
Nakon smrti a zbog rastrošnosti članova obitelji, imetak obitelji Nugent
je došla na dražbu. Tu je Izidor Kršnjavi uspio otkupiti dio kolekcije i
u Zagreb doveo 86 kovčega raznih arheoloških predmeta koji se i danas
čuvaju u muzeju.
Laval je umro 21.8.1862.g u 84.g a pokopan je u Trsatu.
