Ovaj arhitekt rođen 1845. u Kölnu, od 1872. studira arhitekturu i radi kod poznatog arhitekta Friedricha von Schmidta. Za vrijeme boravka u Italiji upoznaje Izidora Kršnjavog i J.J. Strossmayera čije ga poznanstvo i prijateljstvo dovodi u Hrvatsku. Dolazi u Đakovo gdje nakon smrti projektanta Đakovačke katedrale Rösnera preuzima samostalno gradnju katedrale. Dok je vodil gradnju te katedrale dobiva i nadzor nad obnovom crkve Sv. Marka u Zagrebu. Kak je dobro obavljao svoj posao, učitelj Schmidt mu povjerava i gradnju HAZU te obnovu Zagrebačke katedrale. Zbog dobivenih poslova se 1879. godine seli u Zagreb želeći stvoriti svoj vlastiti opus radova. Kak bi ostal u Zagrebu trudi se naći što više poslova što mu se i ostvaruje nakon 9. studenog 1880. kada je Zagreb pogodil veliki potres koji porušio ili oštetio gotovo čitav grad. Bollé tada postaje najtraženiji arhitekt. Obnavlja Zagrebačku katedralu u današnjem neogotičkom stilu sa dva tornja kakvu je danas poznajemo.
Odmah po dolasku u Zagreb 1879.g. započinje vjerovatno i svoje najveće arhitektonsko djelo, Mirogojske arkade koje sa svojih 20 kupola čine pravi muzej na otvorenom. Mirogoj je zapravo njegovo nedovršeno djelo, jer je njegova zamisao bila sagraditi Arkade oko cjelog groblja.
Osim kao graditelja pamtimo ga i kao osobu koji se brinul za obrazovanje nove generacije graditelja. Godine 1882. s Izidorom Kršnjavog osniva Obrtnu školu. Deset godina kasnije otvara tečaj za obrazovanje graditelja koji 1897. prerasta u Građevnu stručnu školu u kojoj su se školovali mnogi poznati arhitekti (Viktor Kovačić, Dioniz Sunko, Rudolf Lubinsky..).
Prema njegovoj skici napravljen je i gradonačelnički lanac. Original se danas čuva u muzeju grada.
Gradnja i sudjelovanje u gradnji (samo Zagreb )
– Palača HAZU – izvedba prema projektu Friedricha von Schmidta.
– Zavod sv. Josipa, odnosno samostan magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.).
– Kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.).
– Kurija u Novoj vesi 5 (1880.–1882.).
– Sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.).
– Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.–1884.).
– Evangelička crkva i zgrada crkvene općine (1882.–1887.).
– Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.–1892.).
– Palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.–1884.; srušena između dvaju svjetskih ratova).
– Kompleks groblja Mirogoj – arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, pravoslavna kapela i brojni nadgrobni spomenici. Gradnja arkada započela je 1879., a kapela Krista Kralja dovršena je 1929., nakon Bolléove smrti, prema njegovim nacrtima.
– Kurija na Kaptolu 21 (1885.).
– Vila Weiss na Prekrižju (1890.; srušena između dvaju svjetskih ratova).
– Stambena jednokatnica u Dalmatinskoj 10 (1890.).
– Kapelica sv. Križa na Ilirskom trgu (1892.).
– Bolléova stambena najamna kuća u Žerjavićevoj 4 (1898.–1899., a ne 1893.).
– Učiteljska škola u Medulićevoj ulici (s Kunom Waidmannom, 1893.).
– Umjetnički ateljei u Ilici 85 (u suradnji s Vlahom Bukovcem, 1894.).
Obnove, restauracije i adaptacije
– Crkva sv. Marka – nadzor radova prema nacrtima Friedricha von Schmidta (1877.–1880.).
– Zagrebačka katedrala i nadbiskupski dvor (1880.–1905.).
– Kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20 i 26 – samostalno ili u suradnji, nakon 1880. Kurija br. 21 navedena je među gradnjama.
– Pročelje crkve sv. Katarine (nakon 1880.).
– Franjevačka crkva na Kaptolu (1881.–1902.).
– Crkva u Remetama (od 1881.).
– Unutrašnjost pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjega (1882.–1894.).
– Zgrada u Ilici 45 (1882.).
– Zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882.; poslije uklonjena).
– Grkokatolička crkva sv. Ćirila i Metoda (1883.–1885.).
– Zgrada Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 (1892.).
– Kapelica sv. Duha (od 1893.).
– Župna crkva u Resniku – projekt obnove iz 1887., radovi izvedeni 1888.–1889.
Zagrebačka urbana oprema
– Kaptolska fontana – u suradnji s Friedrichom von Schmidtom (1882.).
– Fontana na Zrinjevcu (1891.–1893.).
– Meteorološki stup na Zrinjevcu (1884., a ne 1894.).
– Ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.).
– Ograda zgrade Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 (1894.).
