Nakon velikih uspjeha, Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe 18. kolovoza, 1864. i Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe, održane 1891. na prostorima zgrade Zemaljske bolnice (danas Rektorat Sveučilišta) i na prostoru novostvorenog Sajmišnog trga (današnji Trg maršala Tita), grupa istaknutih hrvatskih gospodarstvenika, potaknuta pozitivnim rezultatima prethodnih izložbi na razvoj nacionalnog gospodarstva, osnovala je 11. listopada 1909. na poticaj tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika dra. Milana Amruša, društvo Zagrebački zbor sa svrhom da priređivanjem izložbi i velikih sajmova intenziviraju razvoj svih grana industrije i gospodarstva općenito.

Prvu sajamsku priredbu 14. kolovoza 1910.g je otvorio Janko Holjac uz preko stotinu uvaženih gostiju.

Zagrebački zbor je u Martićevoj djelovao sve do 1936.g kada je preseljen u Savsku na mjestu gdje je danas Tehnički muzej i Studentski centar. Prvi sajam na novom mjestu u Savskoj ulici je otvoren 17. listopada 1936.g.

Na Zagrebačkom Zboru 1939. održanom od 23.kolovoza, do 4. rujna, ostvaren je prvi televizijski prijenos u ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Od 1946.g Zagrebački zbor nosi naziv Zagrebački velesajam.

1956.g na inicijativu Većeslava Holjevca, Zagrebački velesajam se seli na današnju lokaciju u Novom Zagrebu.

(Zagrebački zbor u Martićevoj, godina i autor nepoznati)

Značka Zgrebačkog zbora iz 1922.g, prve održane izložbe nakon 1. svjetskog rata, iz privatne kolekcije Ivana Brnčića
Vinjeta Zagrebačkog zbora iz 1930.g, iz privatne kolekcije Ivana Brnčića
Značke Zagrebački velesajam, iz privatne kolecije Ivana Brnčića