Priča o Zagrebu počinje milijunima godina prije pojave čovjeka. Prije otprilike 11 do 13 milijuna godina na području današnjeg Zagreba prostiralo se more, popularno zvano Panonsko more, dok je Medvednica iz njega izvirala poput otoka. Zbog toga se u podsusedskim naslagama i danas pronalaze brojni fosilni ostaci riba, školjkaša i biljaka.

Posebno mjesto među tim nalazima zauzima zagrebački kit. U drugoj polovici 19. stoljeća prirodoslovac Ljudevit Vukotinović prikupio je u Podsusedu ostatke tada nepoznate vrste kita. Nakon proučavanja dobila je znanstveni naziv Mesocetus agrami – prema tadašnjem imenu Zagreba, Agramu. Kit je bio dug oko šest metara, a njegovi se izvorni ostaci danas čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. U Podsusedu mu je 22. travnja 2001. godine, u sklopu projekta „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“, postavljena velika rekonstrukcija s odljevima pronađenih kostiju.

Mnogo kasnije, prije otprilike 20.000 godina, područjem današnjeg središta Zagreba hodao je i vunasti mamut. Prilikom kopanja temelja kina Helios 1913. godine, na mjestu današnjeg Gradskog dramskog kazališta Gavella, pronađena je njegova bedrena kost s dijelom kuka. Prema sačuvanim ostacima procijenjeno je da je riječ o odrasloj jedinki visokoj oko četiri metra.

Najstariji tragovi čovjekova boravka na području Zagreba pronađeni su u špilji Veternici na Medvednici. Ondje su prije otprilike 45.000 godina boravili neandertalci, a pronađeni su njihovi kameni alati te brojni ostaci životinja, među kojima posebno mjesto zauzima špiljski medvjed. Veternica se zbog bogatstva nalaza smatra najstarijim arheološkim lokalitetom Zagreba.

U pisanu povijest Zagreb ulazi u srednjem vijeku. Prvi poznati pisani spomen imena Zagreb nalazi se u Felicijanovoj povelji iz 1134. godine. Ostrogonski nadbiskup Felicijan tom je ispravom potvrdio osnutak Zagrebačke biskupije, koju je 1094. godine osnovao ugarsko-hrvatski kralj Ladislav I. U povelji se spominje i prvi zagrebački biskup Duh.

Ipak, Zagreb je očito postojao mnogo prije prvoga pisanog spomena. O tome svjedoče brojni arheološki nalazi. Prilikom istraživanja ispod današnjeg Muzeja grada Zagreba pronađeni su ostaci ranosrednjovjekovnog bedema. Dendrokronološkom analizom karboniziranog drveta iz njegove konstrukcije dobivena je godina 679. Na istome su lokalitetu pronađeni i ostaci metalurške radionice iz 1. stoljeća prije Krista.

Gradnja prve zagrebačke katedrale započela je početkom 12. stoljeća, a dovršena je 1217. godine. Već 1242. Zagreb su opustošili Tatari, a katedrala je spaljena. Nakon njihova odlaska započela je obnova grada i njegovih utvrda.

Jedan od najvažnijih dokumenata u zagrebačkoj povijesti svakako je Zlatna bula Bele IV., koja se danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu. Više o Zlatnoj buli možete pročitati ovdje.

Kralj Bela IV. izdao je Zlatnu bulu 16. studenoga 1242. godine i njome Gradecu podijelio status slobodnoga kraljevskog grada. Građani su dobili brojne povlastice: pravo izbora gradskog suca, pravo održavanja sajmova i trgovanja te određene porezne i druge povlastice. Poveljom su određene i granice gradskog teritorija, a građani su bili obvezni utvrditi Gradec bedemima. Dijelovi tih srednjovjekovnih utvrda sačuvani su do danas.

Godine 1557. Zagreb se prvi put spominje kao glavni grad Hrvatske. Marija Terezija 1767. osnovala je Hrvatsko kraljevsko vijeće, prvu hrvatsku vladu, sa sjedištem u Varaždinu. Nakon velikog varaždinskog požara sjedište Vijeća 1776. preseljeno je u Zagreb, čime je dodatno učvršćena njegova uloga političkog središta Hrvatske.

Jedan od prijelomnih trenutaka u povijesti grada dogodio se 7. rujna 1850. godine, kada su dotad odvojene gradske općine ujedinjene u jedinstveni grad Zagreb. Novi Zagreb obuhvatio je Gradec, Kaptol s Vlaškom ulicom i općinu Horvati, a njegov prvi gradonačelnik bio je Janko Kamauf.

Velik razvoj Zagreb doživljava tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća. Broj stanovnika naglo raste, grad se širi, grade se nove javne zgrade, razvijaju promet i industrija, a Zagreb postaje sve važnije kulturno, gospodarsko i političko središte. Jedan od simbola zagrebačke industrije bila je tvornica Penkala–Edmund Moster & Co., osnovana 1911. godine. Proizvodi Slavoljuba Eduarda Penkale izvozili su se u više od 70 zemalja, a zagrebačka je tvornica bila među najvećim proizvođačima pisaćeg pribora na svijetu.

Zagreb je danas glavni i najveći grad Republike Hrvatske te njezino političko, gospodarsko, kulturno, znanstveno i sportsko središte. U njemu se nalaze sjedišta Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Republike te brojnih državnih, znanstvenih i kulturnih institucija. Prema najnovijoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, Grad Zagreb je sredinom 2025. imao 777.744 stanovnika.

Od pradavnog mora i zagrebačkog kita, preko neandertalaca, srednjovjekovnog Gradeca i Kaptola do suvremene hrvatske metropole, prostor Zagreba iza sebe ima povijest dugu milijunima godina.