Zlatna bula Bele IV. jedan je od najvažnijih dokumenata u povijesti Zagreba. Njome je Gradec na brdu Grič dobio status slobodnoga kraljevskog grada te brojne povlastice koje su snažno utjecale na njegov daljnji razvoj.
Povelju je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. izdao u Virovitici 16. studenoga 1242. godine, nedugo nakon velike provale Tatara. Tijekom njihova pohoda opustošena su oba tadašnja zagrebačka naselja – biskupski Kaptol i Gradec. Tatarska je provala pokazala koliko su za obranu kraljevstva važni dobro utvrđeni gradovi, pa je Bela IV. nakon njihova povlačenja poticao njihovu obnovu i utvrđivanje.
Povelja je poslije postala poznata kao Zlatna bula prema zlatnom kraljevskom pečatu koji je bio pričvršćen na ispravu.
Zlatnom bulom Gradec je izuzet iz banske i županijske vlasti te stavljen pod neposrednu kraljevsku vlast. Njegovi su građani dobili pravo biranja gradskog suca, pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova te niz drugih upravnih, sudskih i gospodarskih povlastica. Bili su oslobođeni i plaćanja određenih daća, poput cestarina i mostarina.
No, povlastice su sa sobom donosile i obveze.
Jedna od najvažnijih bila je utvrđivanje Gradeca. Građani su o vlastitom trošku morali izgraditi obrambene zidine koje su trebale štititi grad od budućih napada. Dijelovi tih srednjovjekovnih utvrda sačuvani su do danas.
Kada bi kralj krenuo u vojni pohod prema Primorju, Koruškoj ili Austriji, Gradec mu je morao osigurati deset potpuno naoružanih vojnika.
Ni kraljev dolazak u grad nije bio jeftin. Prilikom njegova posjeta građani su za kralja i njegovu pratnju morali osigurati:
12 volova, 1000 kruha i četiri bačve vina.
Ipak, Zlatnom bulom građani su prvih pet godina bili oslobođeni tih obveza kako bi se mogli posvetiti izgradnji i utvrđivanju grada.
Prava, ali i stroga pravila
Zlatna bula nije bila samo popis kraljevskih povlastica. Njome su uređeni brojni pravni odnosi u Gradecu – od gradske uprave i sudovanja do imovine i nasljeđivanja – pa se smatra jednim od temeljnih pravnih dokumenata srednjovjekovnoga Gradeca.
A pravila nisu uvijek bila blaga.
Jedna od odredbi bavila se, primjerice, vrijeđanjem i javnim sramoćenjem drugih građana. Prema prijevodu teksta povelje:
„Ako koji građanin povrijedi, izvrgne ruglu ili sramoćenju drugoga građanina, i to mu se dokaže, neka oštećenomu plati deset pensa, a za naslov općinskih potreba neka uplati stotinu denara; ako se tko nakon trećeg ukora ne bi popravio, neka mu se oduzme sav imutak i preda općini, a on neka se kao beščastan sramotno istjera iz Grada.“
Kad se pročita ovakva odredba, čovjek se ne može ne zapitati kako bi Zagreb danas izgledao da još vrijede neka pravila iz 1242. godine. 😄
Markov sajam
Zlatnom bulom Gradec je dobio pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, što je bilo iznimno važno za razvoj trgovine i gospodarstva.
S Markovim sajmom, međutim, postoji jedna zanimljivost.
Iako ga se često povezuje sa Zlatnom bulom, on njome nije ustanovljen 1242. godine. Bela IV. pravo održavanja Markova sajma Gradecu je dodijelio posebnom poveljom 1256. godine.
Sajam se održavao uz blagdan sv. Marka Evanđelista, koji se slavi 25. travnja, i trajao je osam dana prije te osam dana nakon blagdana. Domaći i strani trgovci koji su na njega dolazili bili su oslobođeni plaćanja određenih poreza, što je dodatno pridonijelo razvoju Gradeca kao trgovačkog središta.
Još jedna povlastica koju se ponekad pogrešno pripisuje Zlatnoj buli jest oslobođenje od tridesetine, odnosno carine. Bela IV. građane Gradeca od nje je oslobodio 1267. godine, dakle 25 godina nakon izdavanja Zlatne bule.
Dokument koji je promijenio Zagreb
Zlatna bula snažno je utjecala na razvoj Gradeca. Nakon njezina izdavanja grad je utvrđen zidinama, razvijali su se trgovina i obrti, uređivala gradska uprava, a broj stanovnika postupno je rastao.
Gradec i susjedni Kaptol još su stoljećima bili dvije zasebne upravne cjeline, sve do njihova ujedinjenja 1850. godine u jedinstveni grad Zagreb.
Izvornik Zlatne bule sačuvan je do danas i čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, dok Muzej grada Zagreba u svojoj zbirci posjeduje kopiju povelje.
Više od sedam i pol stoljeća nakon njezina izdavanja Zlatna bula ostaje jedan od najvažnijih dokumenata zagrebačke povijesti – dokument kojim je srednjovjekovni Gradec dobio slobode, prava i temelje za razvoj grada kakav danas poznajemo.
