Znate li što rođeni Irac, porijeklom Francuz, austrijski maršal a britanski general Laval Nugent ima veze sa Zagrebom bez korištenja tražilice? Vrlo vjerojatno bi tek pojedinac znao o kom se radi.
Malo tko je čuo za njega i zna o njemu a važna je osoba za Hrvatsku ali i Zagreb.
U Zagrebu su ljudi uglavnom za Nugenta čuli kao “Galerija Laval Nugent” koja se nalazi u Opatičkoj (na uglu s Kamenitom). Galerija je smještena u palači koju je kupio Albert Nugent, sin Lavala.

Albert je 1878.g postavio jednu zanimljivost koja je danas malo zastupljenja i šteta što nema nekog infomativnog teksta pored toga. Radi se o lancu u Kamenitoj ulici.

Zašto je taj lanac bitan i važan za Zagreb? Zato jer se radi o lancu s zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona koji je sudjelovao u slavnoj povijesnoj i pobjedničkoj bitci kod Trafalgara . Vjeruje se kako je ovaj lanac u hrvatsku donio Laval koji je bio strastveni sakupljač starina i arheoloških nalaza te ga je tako sačuvao od propadanja i uništenja.
Albert je postavio lanac nakon očeve smrti kao uspomenu na njega. No, vjerojatno ste ga svi videli i zamjetili u Kamenitoj, no malo tko zna da je i još jedan dio lanca tu.

Tko je bio Laval i  zašto je bitan za hrvatsku povijest.
Oslobodio je Rijeku od Francuza 1813., bil je zapovjednik Vojne Hrvatske. Tu je upoznao i oženio Ivanu Riario – Sforza koja je bila u daljnjoj vezi s Frankopanima. Htio je obnoviti lozu Frankopana pa je tako kupovao sve njihove posjede Tsrat, Bosiljevo, Januševac, Dubovac i druge posjede. Obitelj Nugent je bila posjedovala čak 14 posjeda. Zbog svog hobija i velike ljubavi prema arheologiji i sakupljanju starina, u Trsatu je otvorio prvi hrvatski muzej. Njegova zbirka je bila impresivna – 1500 antičkih vaza i dvadeset skulptura, velika zbirka starog namještaja, knjige iz 13. i 14 stojljeća, numizmatička zbirka novčića, starih rukopisa te preko 200 vrijednih slika. Doveo je k sebi Mijata Sabljara (jedan od utemeljitelja Narodnog muzeja – danas Arheološki muzej Zagreb 1846.).

Laval je zbog sve veće i jače veze prema Hrvatskoj, ali i zasluga postao član Hrvatskog Sabora. Bio je dobar prijatelj, zaštitnik i financijer Ljudevita Gaja. Podržavao je ideju o Ilirskom pokretu te je i sam bio čln pokreta. Bio je najutjecajniji i najmoćniji Ilirac. Zbog utjecaja u neželjenom pokretu za Beč, prebačen je u Tiroli ( 1843.zabranjeno je korištenje imena Ilirski ali je nastavljeno kao Hrvatski narodni preporod). No, tamo je bio kratko do umirovljenja i vratio se u hrvatsku 1848.g. I dalje je bio za Ilirski pokret i ideju pa se izjašnjavao kao Hrvat. Uz nagovor Gaja a pomoć austrijskog nadvojvode Johanna, postavlja Josipa Jelačića za bana, s kojim se kasnije i sprijateljio. Laval je bio i prijatelj sa austrijskim kiparom Fernkornom koji mu je napravio dva zmaja (točnije – Baziliska) za njegov posjed u Bosiljevu – znani i kao Trsatski zmajevi. Vjerojatno je imao i utjecaj na izradu spomenika banu Jelačića.
Nakon smrti a zbog rastrošnosti članova obitelji, imetak obitelji Nugent je došla na dražbu. Tu je Izidor Kršnjavi uspio otkupiti dio kolekcije i u Zagreb doveo 86 kovčega raznih arheoloških predmeta koji se i danas čuvaju u muzeju.
Laval je umro 21.8.1862.g u 84.g a pokopan je u Trsatu.